Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod, dobijen potpunom ili delimičnom alkoholnom fermentacijom svežeg grožđa,kljuka ili šire od grožđa vinskih sorti vinove loze. Takođe, vino se može praviti od nekih delova biljaka i od raznovrsnog voća. Prirodni balans grožđa je takav da može da izazove vrenje bez ikakvog dodavanja šećera, kiselina, enzima i drugih supstancikoje izazivaju fermentaciju.Komercijalna upotreba reči vino je u mnogim zemljama zaštićena zakonom
Vino poseduje istoriju dugu oko 8.000 godina
Vino nastaje tako što se gnječi grožđe, a sok koji se dobija gnječenjem naziva se šira. U osnovi proizvodnje vina leži hemijski proces fermentacije, tokom kojeg, pod uticajem kvasaca u anaerobnim uslovima, dolazi do razlaganja različitih šećera do etanola, pri čemu dolazi do oslobađanja ugljenik-dioksida. Proces vrenja ili fermetacije obično traje nekoliko nedelja, a posle toga vino se prečišćava i pretače u buriće ili bačve
Vino je popularan i bitan napitak koji čini sastavni deo kako evropske, tako i mediteranske kuhinje — od jednostavnih, tradicionalnih jela, do najsloženijih, egzotičnoh specijaliteta. Vino je važno u kuhinji ne samo kao piće, već i kao i dodatak jelima koji obogaćuje ukus (uglavnom u dinstanjui pečenju, gde njegova kiselost daje balans slatkim ukusima). Crvena i bela penušava vina su najpopularnija i poznata su još i kao blaga vina, jer sadrže samo 10—14% alkohola. Aperitiv i dezertna vina sadrže 14—20% alkohola i ona imaju jači ukus od blagih, jer sadrže veći procenat alkohola.